Kronometar - vrlo dinamična disciplina s relativno niskim ulaganjima

Kronometar - vrlo dinamična disciplina s relativno niskim ulaganjima

Prije 17 godina, tadašnji auto moto klub, a danas auto klub “Skok racing” iz Brtonigle inicijativom neumornog Edija Milokanovića pokrenuo je organizaciju prvenstva Istarske rivijere na kratkim kružnim stazama. Tako se naime u svojim začecima i dugo potom zvala disciplina danas poznata kao “kronometar vožnje”. I sve je upravo od toga i krenulo. Veliki broj prvenstveno istarskih danas automobilističkih asova i prvaka, pa i onih s malo manje uspjeha u oktanske se vode upustio upravo na tim natjecanjima. Bilo je to klupsko otvoreno prvenstvo koje je s vremenom preraslo u Prvenstvo Regije Zapad HAKS-a, prije tri godine i u kup Hrvatske, a od ove, konačno, kao punopravno državno prvenstvo. O ovoj iznimno zanimljivoj i vozačima vrlo dostupnoj automobilističkoj disciplini razgovarali smo s njezinim koordinatorom, članom Upravnog odbora HAKS-a Miroslavom Krpanom.

Koordinator discipline - Miroslav Krpan

Koordinator discipline - Miroslav Krpan

Brojni slalomaši, pa i natjecatelji iz drugih disciplina, rado nastupaju na kronometar utrkama. Također,organizatori je smatraju najboljom disciplinom za početnike u autosportu. Po čemu je ova disciplina specifična?

Specifičnost kronometra je u jednostavnosti pristupa. Naime, raspis nekoliko prihvatljivih klasa automobila, pripremljenost automobila uglavnom u duhu tehničkih pravila drugih postojećih disciplina, vožnja na kratkim kružnim stazama u kojima nema međusobnih duela vozača prihvatljiva je upravo za početnike. No, nastupu, kao što vidimo iz lista sudionika proteklih natjecanja, ne mogu odoljeti niti vrsni asovi, potvrđeni prvaci bilo brda, kruga ili slaloma. Kronometar vožnje od organizatora ne traže mnogo. Idealna je situacija ako se mogu voziti na karting stazama koje su već sa sigurnosnog aspekta ono što treba. Međutim, nedostatak istih primorao je zainteresirane klubove da određene prostore prilagode prvenstveno sa sigurnosnog aspekta u prave male staze, piste na kojima se vozilo niz zanimljivih natjecanja. Ako govorimo samo o Istri gdje je ovaj današnji kronometar da tako kažem “rođen”, pregršt uzbuđenja bilo je na improviziranim stazama u Kanfanaru, Labinu, Rapcu, Poreču, Buzetu, a početkom prošle godine i u dijelu parka vozača automotodroma Grobnik. Svaki nastup vozača lako je pratiti, uzbuđenja za gledatelje ne nedostaje tim više jer se istovremeno s odmakom na stazi u krugu nađu tri čak i četiri vozila. S druge strane vozač može pratiti svoju vožnju iz kruga u krug, iz vožnje u vožnju, a za ukupan rezultat potrebno je završiti sve vožnje bez odbijanja. Bodove, pehare i slavu kupe oni hrabri, odlučni, brzi i dobro pripremljeni. Nije nevažno niti raspoloženje izvan staze – u parku vozača, opća atmosfera na manifestacijama. Izvrsno ozračje, međusobna suradnja, pojedinačno i ekipno nadmudrivanje.

kronometar Tar

Velik odaziv vozača i publike na prvoj utrci u taru prošle godine

Prošle godine na prvoj utrci u Taru sudjelovalo je rekordnih 70-ak automobilista. Hoće li ovogodišnje uvrštenje u prvenstvo Hrvatske dodatno pridonijeti njezinoj popularnosti, odnosno očekujete li veći broj vozača na startnim listama?

– Prošlogodišnje otvorenje sezone i nastup tako velikog broja vozača i vozačica iznenadio je i organizatora, ali i mene osobno. Nažalost, kasnije se nije više ponovio.  Sve su discipline protekle sezone na svim nivoima doživjele pad broja sudionika. Razlog je jasan – automobilizam je uvijek bio i biti će skup sport, a sada su teška vremena. No, nadati se treba, vratiti će se stara dobra vremena. A što očekivati od ove sezone? Teško pitanje. Do početka, a upravo je kronometar u Taru prvo natjecanje sezone, preostalo je tek 30-tak dana. Pravilnik je ovjeren i priprema se manifestacija “Hyundai Autokuća Košara – 7. nagrada Tar-Vabriga 2012.” koja će se bodovati kao dva natjecanja – Tar lijevi i Tar desni krug. Tu mogućnost pruža upravo motodrom Poreč, a mogla bi se ponoviti 2011. Ako zbog ničeg ono zbog proljetnog buđenja svih oktanskih zanesenjaka. Kud sreće da se ponovi broj od 70-tak sudionika.

Prosječno na utrkama nastupa između 40 i 50 vozača

Prosječno na utrkama nastupa između 40 i 50 vozača

Zašto je toliko dugo trebalo da se kronometar uvrsti u prvenstvo Hrvatske?

Išlo se na neki način postupno. Autoslalom je prošle godine navršio deset sezona na nivou državnog prvenstva i u tom periodu postao disciplina sa najvećim brojem sudionika, gotovo najviše manifestacija tijekom sezone. A u prvenstvo je “upao” skoro preko noći. No, razvojem slaloma, a sada i kronometra pate OAR i OSV. To nije dobro i smatram da treba učiniti napore da se i OAR i OSV, a k tome još jedna specifičnost – povrat što više vozačica vrati na naše staze. U tome veliku ulogu moraju imati klubovi. No, danas se novi klubovi osnivaju gotovo  samo sa jednim ciljem – vrhunski automobilizam i okrupnjavanje kako vozača tako i velikih manifestacija na jednom mjestu, a oni s tradicijom ne vode brigu o “bazi”. Čast izuzecima, ima ih, ali malo. Šteta. Da li je dugo ili malo – teško mi je sada to reći. Ali bila je potrebna upornost, u ovom slučaju opet moram spomenuti “oca i majku” discipline AK Skok racing. Osobno sam u cijeloj priči prepoznao trud, želju, mogućnosti koje kronometar pruža i pružio ruku pomoći. Vjerujem da sam sa nizom mladih suradnika, prije svega istarskih sudaca u tome i uspio. Na žalost sve se ovo odvija u teškim recesijskim vremenima, pa je i znakovita ekspanzija malo usporena.

U nedostatku kartingdroma, kronometar se održava na improviziranim stazama

U nedostatku kartingdroma, kronometar se održava na improviziranim stazama

Za što će se sve bodovati ovogodišnje kronometar utrke?

– Raspisano je prvenstvo republike Hrvatske, u trenutku dok razgovaramo poznat mi je kalendar od tri manifestacije s četiri bodovna natjecanja. Naime, naknadni rok prijave natjecanja za neke, pa tako i ovu disciplinu upravo je okončan pa još nemam sve informacije, znam da je postojao određeni širi interes. K tome očekujem i raspisivanje Prvenstva II kategorije na području regije Zapad HAKS-a, a nastavlja se 17. sezona Prvenstva Istarske rivijere čiji je nositelj AK Skok racing. Prema informacijama kojima raspolažem i na područjima regija Jug i Sjever raspisati će se prvenstvo kao nastavak prošlogodišnjih prvijenaca. No, sve je vezano uz uspostavljanje novih ustrojbenih sustava regijskih prvenstva o kojima sam već nešto govorio.

Dvostruki pobjednik kupa u kronometru - Dejan Kopajtić (AK Rijeka)

Dvostruki pobjednik kupa u kronometru - Dejan Kopajtić (AK Rijeka)

Pojedini vozači ostvarili su dvostruke naslove u kupu HAKS-a. Hoće li im se uspjesi potvrditi posebnim priznanjem osvoje li i treći put, ili će borbu za prestižni zlatni volan ili kacigu morati ispočetka?

– Teško pitanje, ali trenutno jasan odgovor. Sadašnji pravilnik, akti i odluke ne dozvoljavaju takvo nešto. Svjestan sam problema, pripremam određene prijedloge kojima ću nastojati premostiti pretpostavljene mogućnosti, ali o tome je rano govoriti. U interesu discipline i uspješnih automobilista učiniti ću osobno sve da se možebitno donesu povoljne odluke.

Kronometar utrka Vrsi 2011. - uz regiju Jug, ondje se vozilo otvoreno prvenstvo za nelicencirane vozače

Hoće li biti kakvih izmjena u pravilima kronometra i njegovom tehničkom pravilniku?

Za ovu 2012. nisam predvidio nikakve promjene. Ovog trenutka osobno ih ne vidim. Pravilnik je tek kozmetički dotjeran kako se to žargonski kaže. Ako i postoji potreba za slijedeću sezonu svaka dobra inicijativa s terena, iz klubova ili  od samih vozača će se razmotriti, razraditi i prihvati ako je u općem interesu razvoja discipline koja želi biti kvalitetna, masovna, privlačna kako za organizatora, a još više vozače. Značajnu ulogu u svemu trebaju igrati sami sudionici. Zato i pokušavamo sa ustanovljavanjima Savjeta ili odbora vozača pri institucionalnim tijelima, s druge strane Savjetima organizatora da sagledavaju mogućnosti, objedinjavaju ideje i prezentiraju ih na pravom mjestu. Sve su opcije za 2013. godinu otvorene. Samo treba raditi. Pravovremeno i konstruktivno predočiti prijedlog. Ako je pravi naći će svoje mjesto u pravilnicima. Tako je sa svakom disciplinom. No problem je što se vozači teško organiziraju unutar sebe, svi imaju važnijeg posla i uvijek se misli da im je neko pravilo nametnuo onaj netko s vrha. Nije tome baš tako.

Unatoč uvrštenju u prvenstvo Hrvatske, i dalje su samo dva kluba prijavljena kao organizatori, a prijavljene svega četiri utrke koje će se održati unutar istarske županije. Što je prema vašem mišljenju razlog nezainteresiranosti ostalih klubova za organizaciju ove, za vozače i organizatore relativno jeftine discipline?

– Čini mi se da sportski radnici klubova izvan Istre i tek dijelom Kvarnera, ovu disciplinu još nisu prepoznali. Nešto se pokrenulo u Dalmaciji, uostalom prve sezone kupa održano je natjecanje u Omišu, velika želja postoji i u klubovima Regije Sjever, ali na žalost ta već postojeća natjecanja ne prijavljuju se u kalendar HAKS-a. Zašto ? To bi trebalo pitati njih. Možda samo dio odgovora leži u činjenici da vozačima prije svega nije tako jednostavno u današnja vremena putovati sa krajnjeg juga u Istru ili Zagreb i Slavoniju i obrnuto, no nije bolje niti u slalomu ili brdu. Ipak bi i konkurencija bila znatno jača, atraktivnije bi sve to izgledalo. Pokazali su to pojedinačni nastupi Dubrovčana ili Zagrepčana protekle dvije godine.

Ima li kronometar u skoroj budućnosti izgleda postati popularniji od autoslaloma?

– Osobno bih bio zadovoljan da prvo osnažimo državno prvenstvo sa šest ili sedam natjecanja od kojih barem po jedno da se održava u Dalmaciji odnosno Zagrebu ili Slavoniji, pritom misleći na Slavonski brod gdje vidim mogućnosti stasanja discipline. Ako se to realizira za 2013. godinu prvi će korak biti učinjen. Nadalje, samo zaposlenost i rast gospodarstva u cjelini, time i mogućnost da svako ima svoj posao ali i prihode, mogućnost odakle će bazno financirati svoje slobodne aktivnosti  mogu biti čak ne boljitak, nego u najmanju ruku “povratak na staro”. Pamtimo bolja vremena, ali nadamo se boljem. Sponzora ne da je manje nego ih nema. Svi u Hrvatskoj misle da automobilisti bogovski žive, da je to kao u svijetu Formule 1, da se obrću milijuni. Na žalost stvarnost je drugačija. Prvo bi sve djelatnosti povezane sa automobilima općenito trebale pronaći svoj interes pomoći automobilistički sport. I najmanji pomak koji u tom smjeru bude učinjen u idućim godinama biti će veliki korak za danas još uvijek skromne automobiliste i klubove koji svojim sportskim rezultatima zaslužuju više. No, situacija nije blistava, a nada umire posljednja. Više me zabrinjava činjenica da nažalost i autoslalom brojčano sudionicima slabi, da se ne pojavljuju novi, mlađi vozači i vozačice u slabijim serijskim klasama, a najmanje će biti dobro ako jedna disciplina “otima” sudionike drugoj. Radom i samo radom može se ostvariti boljitak auto sporta u cjelini, a to na žalost ne ovisi samo o željama, ponekad snovima, samo vozača ili sportskih radnika.